Sumrak bogova je njemački film iz 1950. koji je režirao njemački redatelj FW Murnau. Temelji se na istoimenom romanu Thomasa Manna i psihološka je drama koja istražuje unutarnje sukobe između ljudske želje i društveno prihvaćenog morala. Film prati Hansa (Mathias Wieman), mladog aristokrata koji se zaljubljuje u Lolu (Lilian Harvey), kabaretsku plesačicu, i bori se protiv njezine obitelji kako bi je oženio. Kako priča napreduje, vidimo kako se glavni likovi bore sa svojim unutarnjim demonima dok pokušavaju pronaći svoj put u modernom svijetu. Sumrak bogova smatra se klasikom njemačke kinematografije i bio je nominiran za Oscara za najbolji adaptirani scenarij 1951. Film je pun dubokog simbolizma i prekrasnih kinematografskih slika koje odražavaju složenost središnje teme: sukoba između čovjeka i božanski.
Rezime
Sumrak bogova jedna je od najpoznatijih priča nordijske mitologije. Ova priča govori o kraju svijeta kakvog poznaju bogovi i heroji i kako se svi pripremaju za neizbježnu sudbinu koja ih čeka.
Priča počinje proročanstvom vidjelice po imenu Völuspá, koja predviđa da je Ragnarok, ili Smak svijeta, blizu. Ovo proročanstvo se ispunjava kada bogovi prime vijest da je njihov najstrašniji neprijatelj, div Loki, pobjegao iz svog zatvora. Loki sa sobom dovodi svoje monstruozne sinove: divovskog vuka Fenrira i morskog zmaja Jörmungandra. Ova bića prijete da će uništiti cijeli svijet ako ih se ne zaustavi na vrijeme.
Bogovi se tada odluče sastati u Asgardu kako bi razgovarali o tome kako zaustaviti Lokija i njegovu čudovišnu djecu prije nego bude prekasno. Dok raspravljaju o strategijama za poraz svojih neprijatelja, Thor kreće u potragu za čekićem Mjolnirom koji će im pomoći u borbi protiv zlih sila. Nažalost, Thor ga ne može pronaći na vrijeme i bogovi su prisiljeni suočiti se sa zlom vojskom bez njega. Napokon nakon duge epske bitke između bogova i zlih sila; Odin (otac svih bogova) žrtvuje svoj život kako bi spasio svijet od Ragnaroka i tako sačuvao samo postojanje nordijskog kozmosa.
Iako je ova priča o apokaliptičnom događaju koji završava svijet kakav poznaju nordijski bogovi; postoje mnoge pozitivne lekcije koje možemo izvući iz toga: Hrabrost pred opasnošću; Žrtva za voljene; Važnost čvrstog stajanja pred nedaćama; I imperativnu potrebu da prigrlimo svoju sudbinu bez obzira koliko je teško suočiti se s njom.
Glavni likovi
Sumrak bogova jedna je od glavnih legendi nordijske mitologije. Ova priča govori o padu kraljevstva bogova i kraju poznatog svijeta. Radnja se odvija u tri dijela: početak, sredina i kraj.
U prvom dijelu se pripovijeda kako su bogovi odlučili stvoriti svijet u kojem će živjeti. Bogovi biraju Ymira kao svog prvog stanovnika, koji je div kojeg su sami stvorili od leda i snijega. Svijet koji stvaraju sastoji se od Niflheima, carstva sjena; Muspelheim, kraljevstvo vatre; Midgard, ljudsko kraljevstvo; Asgard, dom bogova; i Jotunheim, dom divova.
U drugom dijelu je opisano kako Odin vodi svoju braću Vilija i Vea da poraze diva Ymira i tako dobiju dovoljno sirovina za stvaranje Midgarda. Nakon što obave svoj zadatak, Odin gradi veliku dvoranu zvanu Valhalla gdje primaju one ratnike koji časno poginu u borbi. On također gradi Asgard kao rezidenciju za sebe i svoju braću i sestre, kao i za druge važne bogove kao što su Thor ili Freya između ostalih.
U trećem dijelu se govori o tome kako Loki kuje urotu protiv drugih bogova, uzrokujući tako svoj postupni pad dok ne stigne do Ragnaröka (Sumrak bogova). Tijekom ovog događaja sva su kraljevstva uništena vatrom, dok mnoge važne figure umiru u bitci, uključujući i samog Odina kojeg je proždirao Fenrir (divovski vuk). Na kraju ostaju samo dva preživjela: Baldur (Odinov omiljeni sin) i Hoenir (stari pratilac). Njih dvoje kreću na putovanje kako bi obnovili sve što je uništeno tijekom Ragnaröka, čime započinju novi svijet.
intervenirajući bogovi
Sumrak bogova jedna je od najvažnijih i najznačajnijih tema nordijske mitologije. Ova pripovijest opisuje kraj svijeta kakav su poznavali bogovi i ljudi, kao i uništenje kozmičkog poretka.
Priča počinje bogom Odinom, ocem svih nordijskih bogova, koji odlučuje žrtvovati svoje oko kako bi stekao mudrost. Nakon toga, on i njegova braća Vili i Ve stvaraju svijet od mrtvog tijela Ymira, primordijalnog diva. Ova kreacija uključuje Midgard (ljudski svijet), Asgard (dom bogova) i Jotunheim (dom divova).
Bogovi žive u miru mnoge generacije dok ne stigne Ragnarok, proročanstvo koje predviđa uništenje svijeta. Počinje s Fimbulwinterom, izuzetno hladnom i intenzivnom zimom koja traje tri godine bez prestanka. Tijekom tog vremena izbijaju ratovi između raznih ljudskih plemena i između njih samih; tu su i bitke između bogova i njihovih neprijatelja: Jotunheimski divovi. Napokon dolazi sudbonosni trenutak kada se svi okupe na bojnom polju zvanom Vigrid kako bi se posljednji put borili.
Tijekom ove posljednje bitke umiru mnogi važni likovi: Fenrir proždire Odina; Thor je ubijen udarcem Jormunganda; Freyr pada na Surt; Loki ubija Heimdalla; Hel umire od Odinove ruke; Surt spaljuje Asgard u pepeo; I Fenrir proguta sunce zajedno s mjesecom uzrokujući potpunu pomrčinu nad Midgardom.
Nakon borbe samo su dva preživjela: Baldr (Odinov omiljeni sin) i Höðr (polubrat). Oni ponovno grade Asgard zajedno s ostalim preživjelima čime započinju novi kozmički poredak nazvan "Alfheim". Sumrak bogova simbolizira ne samo kraj drevnog svijeta, već i stalnu obnovu potrebnu za preživljavanje u ovoj moćnoj rijeci zvanoj život.
Glavne obrađene teme
Sumrak bogova jedna je od najvažnijih i najznačajnijih tema nordijske mitologije. Riječ je o dubokoj tragediji koja opisuje smak svijeta i konačnu sudbinu bogova, kao i stvaranje novog svijeta. Ova se priča nalazi u Poetskoj Eddi, drevnom rukopisu koji je napisao Snorri Sturluson, a koji sadrži mnoge prikaze nordijske mitologije.
U ovoj priči bogovi se pripremaju za svoju posljednju bitku protiv divova kaosa. Ova bitka je poznata kao Ragnarök ili "kraj sudbine". Tijekom ove bitke svi će bogovi umrijeti, a svijet će biti uništen vatrom i vodom. Nakon ove katastrofe, svijet će se ponovno izgraditi iz pepela i nastat će novi poredak u kojem će živjeti dvoje preživjelih ljudi: Lif (život) i Lifthrasir (ljubav).
Ova je priča vrlo značajna za nordijsku kulturu jer simbolizira ideju vječnih ciklusa: i dobre i loše stvari imaju svoje prirodne cikluse unutar božanskog reda. Sumrak bogova predstavlja ne samo kraj antičkog svijeta nego i početak nečeg boljeg; donekle poboljšan svim iskustvima proživljenim tijekom ovog turbulentnog razdoblja. Ta je ideja kroz povijest inspirirala mnoge umjetnike svojim književnim, likovnim, pa i glazbenim djelima.
