O le lalolagi numera o le Emepaea o Aikupito e mataʻina. O aso nei e mafai ona tatou faitau ma tusi numera e pei ona latou faia. E te manaʻo e aʻoaʻo e tusi iai latou? Faitau pea ma o le a e mauaina uma ki.
O le mea muamua e tatau ona tatou faia o se eseʻesega i le va o le vaʻaia o numera i hieroglyphs i le tasi lima, lea na faʻaaogaina mo a latou togitogiga i maʻa ma o mea ia o le a tatou aʻoaʻoina e tusia, ae i le isi itu le faʻailoga i hieratic , lea e matua 'eseʻese ma o le tasi faʻaaoga e tusi i aso uma i luga o le lauiloa papair.
E oʻo lava i nei aso e mafai e se tasi ona maua ni tusitusiga tuai na faʻaalia ai le sili atu o le matematika malamalama, ae o lona manaʻo e suʻesuʻe mai se auala faʻatekonolosi i le numera e tatau ona faamemelo i ai.
E ui lava i le mea moni o tusitala e faʻalauteleina a latou lava aganuʻu i a latou tala, na taʻua e le au tusitala Eleni sili tagata Aikupito o ni faiaoga i le tele o aʻoaʻoga faamatematika e pei o le geometry poʻo le arithmetic.
Na faʻaaogaina e tagata Aikupito nei fuainumera talu mai le Ogatotonu Malo o Aikupito, e ui lava na matua faʻaaoga lava pe a tusitusi i lea aso ma lea aso i luga o papairusi. Talu mai lenei taimi ua maeʻa ona faʻaaogaina le hieratic, o se tusitusiga e faʻatagaina ai tusiupu e vave tusitusi i lalo.
Peitaʻi, ina ua oʻo mai i le vaneina i maʻa, sa faʻaaogaina nei cryptograms.
Matou te iloa le gagana o le hieroglyphics faʻafetai i le malaga, faʻatonutonuina e Napoleon Bonaparte, i le 1799. O se faʻataʻitaʻiga na maua ai se lapoʻa maamaa laupapa i Rosetta, Aikupito, lea o Egelani o le a sili atu i le tolu tausaga mulimuli ane ma o aso nei o loʻo i le British Museum i Lonetona. .
O lena maʻa o loʻo iai tusitusiga i gagana eseʻese e 3: hieroglyphics, Aikupito demotic, ma anamua Eleni; lauiloa o le Rosetta Stone.
I le 1822, na amata ai ona faʻamatalaina e Jean François Champollion ma o le tausaga na sosoʻo ai, na fesoasoani ai foʻi Thomas Young i lena galuega. I tausaga mulimuli ane e tele isi tusitala na aufaatasi i le mafuaʻaga, ma ua latou faʻauigaina le gagana o le hieroglyphics mo tagata uma.
O le mea moni lava, o le mea taua tele mo le matematika o Henrich Brugsch, talu mai le 1849 na ia lolomiina "Numerorum apud Veteres Aegyptios", o le muamua talaʻaga suʻesuʻe le matematika Aikupito i Contemporary History ".
Lisi o Mataupu
Faʻafefea ona faitau numera Aikupito: Faʻailoga ma le Taua
O nei faʻaupuga faʻailo e faʻaaogaina ai le eseesega o malosiʻaga e sefulu:
- Laʻau savali. Faʻaalia iunite:
- Asa. Sui le sefulu:
- Maea coil. Fai ma sui o le selau:
- Fugalaau Lotus. Faʻaalia iunite o le afe:
- Tamatamai lima. Faʻatusalia le fiasefulu afe:
- Frog (poʻo le punavai). E fai ma sui o le fiaselau afe:
(
)
- Heh (atua e le gata ma faavavau). Faʻatusalia le tasi miliona poʻo le le gata:
Ina ia malamalama lelei i ai, ua matou saunia se faʻatusa ma le lisi o numera Aikupito mai le 1 i le 100, ma sili atu:
Afai la o le numera e fai ma sui o le 1.322, matou te tusi
Pe mafai foi ona matou tusi:e pei ona mafai ona tusia i soʻo se faʻasologa.
E tatau ona e iloa e leʻo iai le 0 (seʻi vagana le pulega o le XIII, i Aikupito ogatotonu) ona amata loa lea ona faʻaoga le faʻaupuga "nfr" i luga o papyrus ma i le faʻaupuga hieroglyphic. E ui o lenei na o lona uiga o le gaogao avanoa o lo oi ai muamua 1 (ma o mulimuli ane o le a avea ma tapulaʻa i le va o lelei ma le lelei numera). Ae le i manatu e faʻatumu se numera a o matou faʻaaogaina ia matou tusitusiga Arapi, aua o lenei tusitusiga e mulimuli mai mulimuli ane.
Tulafono mo le faʻaliliuina o numera Aikupito i le Arapi (a matou numera)
O numera numera e mafai ona faitauina ma faʻaliliuina i totonu o a matou numera Arapi i le na o le feliuaʻi o le faʻavae i luga. Afai tatou te vaʻai i se numera o tusia i luga o le maʻa mai Aikupito Anamua, mo se faʻataʻitaʻigae mafai ona tatou faʻamauina o le 45.003.
- E mafai ona tusia uma mai le tauagavale i le taumatau ma le isi itu, ma faʻasaga i luga (luga i lalo) faʻapea foi.
- Faʻaaoga le tele o faʻailoga e te manaʻomia (mai le 1 i le 9) e fai ma sui o le numera manaʻomia.
- Faʻavasega i poloka e toe fai ai le tele o faʻailoga lava e tasi:
.
- Afai o oe o se Aikupito tusiupu oe tatau ona mautinoa ia faʻaaogaina nei na o le taimi e togitogia ai i maʻa, e tusia ai pepa e sili atu faʻaaoga ai hieratic faʻailoga o le Aikupito demotic.
- O numera Aikupito e mafai ona faʻatusalia i numera pe faʻapea foi
- Fausia ordinals: mo le muamua sa i ai se latou tulaga ese faʻailoga:
. Mai le lona lua i le iva e tatau ona e faʻaopopo se kate i le numera, mo se faʻataʻitaʻiga:
. Ma mai le lona sefulu agaʻi atu i luga latou faia e ala i le faʻaopopoina o le tasi taʻua o le "faʻatumu" ma o loʻo iai le pepa lenei:
Aikupito numera
O tagata Aikupito ua uma ona iloa le matematika i se isi tulaga, ma le amanaʻia ai e leai a matou faʻamaoniga seʻi vagana Aikupito Tutotonu na latou iloa le numera 0. O le matua tusitusiga Aikupito tatou te iloa faʻaalia ai le faʻaaogaina e Aikupito o le numera o le Moscow Papyrus, lea na amata mai i tua. mai le taimi lena i tausaga 2000-1800 TLM
Ae ia manatua o le mea lea na latou faʻaaogaina ai isi tagata nai lo le faʻaaogaina i hieroglyphs na matou vaʻaia i luga. O tagata Aikupito ia latou pepa na tusia (e le gata i fuainumera ae o isi tagata uma) i la latou gagana, Egypt demotic, lea na tusia i le hieratic.
Faʻatasi ai ma lenei faiga sa vave tele ona tusia e tagata Aikupito, ona latou te manaʻomia le toʻaitiiti o tagata e fai ma sui o le numera e tasi.
Atonu e mai lava i le amataga, ae tatou te iloa saʻo ile amataga o le 1650 TLM na latou iloa ai le faʻaopopoga ma le toʻesea, faʻateleina ma vaevaega, faʻasologa o vaega ma vaega o vaega, vaega ninii, tuufaatasi ma numera muamua, numera, numera ma fesoʻotaʻiga auala, ma faʻafefea e foia muamua-oka laina laina tutusa. Ma faʻapea foi mai le 1300 a. C. mafai ona foʻia le faʻatonuga lona lua algebraic equations (quadratic).
Tauagavale lelei? Tau lava o le mafaufau i sili sili atu pyramids: Na e iloa latou te lauiloa mo latou sao i le matematika? O latou o se isi faʻamaoniga o le sophisticated o Aikupito matematika faʻaaogaina, i lenei tulaga, i le fausiaina.
A o vaega ninii i hieroglyphs ua tatou iloa , o se faʻatusa i le fofoga o le gutu matala. Pei o idealizing se numera e "'ai" lava faʻatusatusa.
E faʻailogaina le tasi taʻaloga ile numera e te tuʻu i ona autafa. I le faʻaopopoga i le fai ma sui vaega ninii, o lona uiga, o le tuʻutuʻuga tasi i le va o soʻo se numera, sa i ai foi lua lua tolu (2/3) ma le tolu fa (3/4).
O le faʻaopopoina o vaega ninii i ni nai futu i se togitogiga e lua ni tulaga e mafai ai: o vae "savali" i le itu o tusitusiga poʻo vae e teteʻe iai. Afai latou te o i le itu o loʻo faʻailoa mai ai, o lona uiga o le faʻaopoopoga. A faʻapea, i le isi itu, vae savali i le isi itu, o lona uiga toʻesea.